Manman kréyol sé yo ki ni kouraj !

18/05/2022 - 16:22
Rubrique
Intro

   Le 30 mai 2021, j'avais publié sur le site-web MONTRAY KREYOL, l'hommage en créole ci-après à ma mère Amanthe Confiant, née Augustin, dans la commune du Lorrain, sur la côte Nord-Atlantique de la Martinique. Ses parents étaient de petits distillateurs de rhum au quartier Macédoine qui possédaient une petite "habitation" (plantation de canne à sucre) d'une quarantaine d'hectares.

Texte

   Sur la photo qui illustre l'article, elle avait la quarantaine et avait déjà commencé à exercer depuis plus d'une décennie sa profession d'institutrice, cela au Lorrain, par la suite au Robert (Quartier du Vert-Pré), au Lamentin et à Fort-de-France (Ecole primaire de Coridon), la plus grande partie de sa carrière s'étant effectuée dans ce dernier établissement...

http://www.montraykreyol.org/article/manman-kreyol-se-yo-ki-ni-kouraj

  Sé an ti chanté ki ka di sa ek délè, nou ka kouté'y san pwan wotè ek fos pawol-la. San wè ki andidan'y, ni dé mo ki mérité nou pwan tan katjilé asou yo : "manman" ek "kréyol".

   "Manman" pis dépi an tan lestravay, sé toujou asou fanm sosiété-nou an apiyé. Poko té ni fanmi ek sé Bétjé-a té ka vann esklav nenpot koté, kon yo té lé, kifè pi souvan ki rarman an timanmay pa té ka rivé konnet kiles moun ki papa'y. Délè, papa-a té met Bétjé a oben koumandè milat la. Lè labolision rivé, sitiasion-an pa vini pli bien ba fanm ek sé a moman-tala ki lidé "fanm-potomitan"-an tijé. Kivédi tout moun konsivwè ki adan an fanmi ou pa oblijéman bizwen an papa pis ni an manman ki doubout djok, ka travay, ka fè débriya, ka pwan fè, sa soufè pou sa élivé yich-li.

 Si zot wè lidé "fanm-potomitan" tala té ni an sans ant 1848 ek 1946, lè zot wè Matnik vini "Dépatman fwansé Lot Bò Dlo" kon Gwadloup, Guiyàn ek la Réinion, i mofwazé adan an zatrap ba fanm. An bel zatrap ! Sé té an manniè pou nonm té sa séré ireskonsabilité-yo ek zafè yo té ni an latilié madanm-déwò. Séré zafè yo té ni etsétéra yich-déwò tou éti yo pa té ka otjipé di yo. Sé poutji dépi finisman 20è siek-la, sé mouvman féminis matinitjé a koumansé kontesté lidé "fanm-potomitan"-an ek yo plis ki ni rézon.

 Déziem pawol-la éti sa antérésan katjilé anlè'y adan esprésion "an Manman kréyol" la, sé mo "kréyol" la. Sa i lé di ? Ki sa ki ni dèyè'y ? Enben, sa pa red pou konpwann : "kréyol" lé di "anchouké an latè Matik", "natifnatal Matinik", "la éti lonbrik-nou téré" kisasayésa...Davwè lonbrik-nou, i pa téré an Afrik, i pa téré an l'Ewop, i pa tété an End, an Chin oben an Siri, sé andidan boyo péyi Matinik i pwofondé. Sé pou sa yo ka di an "manman kréyol".

 Jou dimanch 30 mé tala, sé lafet tout manman asou latè, mé ba nou, Matinitjé, sé dabò-pou-yonn, lafet MANMAN KREYOL...

Connexion utilisateur